Kako bismo bili zdravi, važno je održavati balans organizma. Jedan od ključnih elemenata za postizanje tog balansa je kiselo-lužnati status tijela. U ovom članku istražit ćemo uzroke neravnoteže, preporuke za održavanje balansa.

Kiselost kao stanje izražava se u vrijednostima na PH skali i kreće se od 0-14. Sredina ili vrijednost 7 je neutralna vrijedost. Vrijednosti ispod 7 predstavljaju kiselu sredinu u organizmu a iznad 7 lužnatu sredinu. PH vrijednost koja je idealna za ljudski organizam iznosi 7.365. Dozvoljena su manja odstupanja vrijednosti ali ukoliko ona postanu veća, pogotovo prema kiseloj sredini, onda su bolesti neminovne. U istočnjačkoj Jing Jang filozofiji sve što postoji pripada jednom od dva polariteta Jina ili Janga pri čemu Jin nosi osobine tekućeg, hladnog, mračnog, slatkog, pasivnog, mirnog, mrtvog – kiselog dok Jang predstavlja osobine čvrstog, vrućeg, svijetlog, gorkog, slanog, aktivnog, živog – alkalnog/lužnatog. Kako bismo osigurali dobro zdravlje oba ova svijeta moraju biti prisutna i u savršenoj ravnoteži. A što se tiče tumorskih oboljenja danas sa sigurnošću možemo reći – Kisela PH vrednost osnova je teških bolesti…

PH VRIJEDNOST OSNOVNE KARAKTERISTIKE

Prva asocijacija na uvećanu kiselost organizma je kisik. Povećanje kiselosti izbacuje kisik iz stanice upravo kao što i manjak kisika dovodi do povećanja kiselosti ili što bi se reklo, ako imate jedno – imate i drugo. Kisela sredina odbija kisik dok ga alkalna privlači – kaže Otto Heinrich Warburg, dobitnik nobelove nagrade za teoriju o uzroku raka. Sve stanice imaju potrebu za kisikom ali kisela sredina im to oduzima. Ukoliko stanici oduzmete 35% kisika već za 48 sati možete je pretvoriti u stanicu raka. A stanice koje mogu opstati u sredini bez kisika su tumorske stanice. Zato su tumorska tikva uglavnom kisela dok su zdrava tkiva alkalna. U svojoj knjizi "Metabolizam tumora" Otto je pokazao da su dva osnovna obilježja svih kancerogenih tvorevina kiselost krvi i hipoksija (manjak kisika). Također, navodi se da su tumorske stanice anaerobne i da ne mogu preživjeti u sredini sa većom koncentracijom kisika. Da bi opstale potrebna im je glukoza i odsustvo kisika. Na osnovu svega napisanog možda bi smo mogli da kažemo da karcionom predstavlja odbrambeni mehanizam stanice koja je suočena sa manjkom kisika pa mutacijom pokušava da preživi u kiseloj sredini.

PH mehanizam

Održavanje ispravne PH vrijednosti krvi je složen mehanizam. Za održavanje ispravne PH tjelo se oslanja na neke sigurnosne mehanizme. Jedan od njih su bubrezi – višak kiseline se izlučuje putem bubrega, najviše u obliku amonijaka. Zdravi bubrezi u ovom dijelu su vrlo efikasni i oni mogu promjeniti PH sliku u roku od nekoliko dana. Drugo, postoje PH puferi koji se upotrebljavaju u slučaju nagle promjene PH. Glavni borac u ovom dijelu je bikarbonat. Što je više ugljičnog dioksida u tijelu pušta se više ovog pufera i obrnuto. Treće, izlučivanje ugljičnog dioksida iz tijela je vrlo bitan mehanizam. Ugljični dioksid nastaje kao nusprodukt metabolizma. Ovdje pluća igraju bitnu ulogu. Kontrolni centri u mozgu, koji kontroliraju rad pluća, u slučaju povećanog prisustva ugljičnog dioksida, povećavaju brzinu i dubinu disanja čime se dovodi više kisika i time se normaliziraju vrijednosti. Ovim se mogu pratiti i korigirati PH faktori gotovo iz minute u minutu. Ovdje je bitno da shvatimo da prisustvo kisika igra veliku ulogu u normalizaciji PH vrijednosti i svaki način koji dovodi do više i bolje razine kisika može nam biti koristan u slučaju "zakiseljavanja".

Mehanizam za održavanje PH radi svoj posao koliko je u njegovim mogućnostima ali šta je to što možemo napraviti mi sami, svjesno? Na povećanje ove kiselosti direktno utječu i naše životne navike, način prehrane pa čak i stres. Da se razumijemo, kada kažemo da je određena prehrana dovela organizam do kisele PH vrijednosti ne mislimo da je osoba jela hranu koja je kiselog okusa, već hranu koja nema ili oduzima kisik i stvara kiselu sredinu u organizmu. I pri tome okus nije od presudnog značaja. Tako npr. limun ima kiseli okus ali on izuzetno alkalizira organizam, čak se u posljednje vrijeme limun sve češće spominje i kao "prirodna kemoterapija", dok šećer, uprkos svom okusu, stvara kiseli efekt, isti onaj koji naprave i namirnice životinjskog porjekla.

Rekli smo da je kisik u direktnoj vezi sa kiselošću organizma. Možemo li onda preko kisika djelovati na kiselost? Možemo jer povećanjem koncentracije kisika u tjelu smanjuje se njegova kiselost. Ali kako ćemo povećati količinu kisika? Osim disanjem nivo kisika može se korigirati i putem ishrane. Jedan od glavnih izvora kisika, što se hrane tiče, je sirovo povrće ali zapamtite – samo sirovo povrće proizvodi kisik u tjelu, ne i kuhano, a isto vrijedi i za voće. Od orašastih plodova npr. badem vam može dosta pomoći u alkaliziranju organizma a ako govorimo o žitaricama, jedina alkalizirajuća žitarica je proso, sve ostale su blago kisele. Jedan od bitnih faktora za proizvodnju kisika u tjelu je voda. Kronična dehidracije je jedan od najbitnijih faktora i korjen najvećeg djela svih degenerativnih bolesti (dr. Feydoon Batmanghelidj). Fizička aktivnost također doprinosi većem prisustvu kisika u tjelu. Što se tiče ponašanja i navika, na povećanje kiselosti utječu manjak fizičke aktivnosti, nedostatak sna, plitko disanje, stresovi. Kada pričamo o prehrani, idealno bi bilo ako bi vaša prehrana bila 60% alkalna, 40% kisela. Od kisele hrane izbegavati ekstreme kao što su gazirana pića, rafinirani šećeri, zaslađivači, sirevi i sl. Starije ili bolesne osobe bi trebale imati 80% alkalizirajuću hranu a svega 20% zakiseljavajuću, uz izbegavanje ekstrema u kiselom djelu.

Kako biste još bolje i kvalitetnije održavali PH balans svog organizma primjenite i preporučene dodatke prehrani o kojima možete više pročitat klikom ovdje.

Organizam i PH vrijednost

Kako pojedini organi u tjelu reagiraju na promjene PH vrijednosti? Srce recimo zahtjeva alkalnu sredinu. Ono u jednom satu ispumpa 572 litre krvi što na dan iznosi 14.300 litara. Zato je srce osjetljivo na prisustvo otpadnih kiselina koje remete njegov rad pa se lako može javiti tahikardija i degeneracija srca. Pluća direktno utječu na prisustvo kisika pa ukoliko poremetite ovaj mehanizam biće manje kisika a samim tim i više kiselosti. Što se tiče želuca on može doprinjeti povećanju kiselosti ukoliko vam je npr. lučenje želučane kiseline oslabljeno pa se hrana ne provari u potpunosti. Klorovodonična kiselina Hcl je jedina kiselina koju naše tjelo samo proizvodi i ona je zadužena za pravilni balans PH vrijednosti u organizmu. Sve ostale kiseline su proizvodi metabolizma i moraju se što prije izbaciti. Jetra je zadužena za metabolizam otrovnih supstanci iz krvi i ona je pono više opterećena ukoliko je više takvih supstanci.

Gušterača je jedan od glavnih organa regulatora kiselosti organizma. Peyerove ploče u tankom crijevu proizvode limfocite koji su dio limfnog sistema a ujedno proizvode i enzime želučanog soka koji je jedan od najbitnijih alkalnih činioca u tjelu. Rad peyerovih ploča i protok enzimskog soka je od ključnog značaja za zdravlje našeg organizma a ovaj dio je posebno osetljiv na povećanje kiselosti.

Bubrezi izlučuju mokraću i suvišne kiseline. Kroz njih svake minute protiče litra krvi. Oni održavaju alkalnost krvi i izbacuju kisele bjelančevine. Bubrežni kamenci, na primer, sastoje se od organskog matriksa, čvrsto zbijenih ostataka stanica i anorganskih soli. Ako smanjimo unos supstanci koje stvaraju kiseline najverovatnije ćemo izbjeći stvaranje kamena u bubregu. Štitna žlezda također traži alkalnu sredinu i prisustvo iona joda a slično vrijedi i za slezenu koja prerađuje odumrle krvne stanice. Nadbubrežne žljezde proizvode puno hormona koji osiguravaju alkalnu sredinu. One dosta pomažu radu jetre i gušterače. Debelo crijevo nesmije zadržavati otpadne kiseline. One se gomilaju na zidu debelog crijeva pa kod proljeva ili zatvora ove kiseline ponovo ulaze u krvotok. Rak debelog crijeva jedna je od najčešćih bolesti jer većina bolesnih stanja započinje upravo u debelom crijevu kao posljedica neodgovarajuće prehrane, loše probave i izlučivanja. Limfni sustav je također ovisan o alkalnoj sredini. U našem tjelu ima otprilike isto limfnih žila koliko i krvnih tj. oko 700 limfnih žljezda i tri puta više limfne tekučine nego krvi. Pored transporta hranljivih tvari ona odstranjuje i kiseline iz tjela. U sredini sa većom kiselošću, rad limfnog sustava se usporava, limfa počinje da se suši i stvara ugruške.

Reumatizam i artritis danas spadaju u najučestalije bolesti među ljudima. Uzrok artritisa leži u prevelikoj kiselosti krvi. Kiseline u mišićima i zglobovima formiraju male kristale a sve to dovodi do pojave reumatizma (bolova), Kod povećanja kiselosti dolazi do gubitka kalcija koji je nezamjenjiv kod neutraliziranja spomenutih kiselina. On postaje pufer, amortizer koji će se potrošiti kako bi kiselo stanje doveli u alkalno. Zato će tjelo posegnuti za kalcijem kako bi uspostavilo kiselo-alkalnu ravnotežu. Kalcij se uzima uglavnom iz kostiju i zuba. Zato kosti postaju tanje, slabije, lakše se lome i pucaju. Dolazi do oštećenja zglobova, kičme, živaca, zuba, išijasa itd. Osim kalcija kiselost oduzima i druge bazne mineralne tvari.

Zaključak

Održavanje kiselo-lužnatog balansa organizma ključno je za očuvanje zdravlja i vitalnosti. Uz zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i smanjenje stresa, možete postići optimalan balans koji će vam omogućiti da se osjećate dobro i budete otporni na bolesti. 

Slijedite preporuke i koristite hranu i dodatke prehrani koji podržavaju kiselo-lužnati balans kako biste postigli najbolje rezultate za svoje zdravlje.